Jašarspahić: Jačanjem finalne proizvodnje do većih prihoda i boljih plaća

30.08.2019




Panel konferencija "Izazov izvoza”,  održana  29. augusta 2019. godine u Sarajevu, bila je prilika da se govori o potrebi formiranja jedinstvenog tržišta regiona, kao i o temi odlaska radne snage sa ovih prostora.

"Odlazak radne snage – kako bez kvalitetnog radnog kadra održati kontinuirani rast”, naziv je panela na kojem su učešće uzeli Mirsad Jašarspahić, potpredsjednik Privredne komore Federacije BiH, te Borko Đurić, predsjednik Privredne komore Republike Srpske, Sanela Pašić, predsjednica Uprave Addiko banke, Marinko Tomić, generalni direktor Euroexpress brze pošte Banja Luka, Enrico Glenker, MIVIKO d.o.o. Posušje i Ivan Sopta, I-FORM d.o.o. Široki Brijeg.

Potpredsjednik Privredne komore Federacije BiH Mirsad Jašarspahić izjavio je da jačanje finalne proizvodnje u industriji omogućava veće prihode i bolje plaće kojim bi se mogli zadržati naši radnici u Bosni i Hercegovini.

Podsjetio je da je Privredna komora Federacije BiH sa svojim članicama i resornim federalnim ministarstvom sačinila strategije razvoja industrijskih sektora, koje sadrže niz posebnih operativnih planova i definišu izazove, te  je u svakoj od njih posebna tematika vezana za nedostatak dovoljno edukovane rade snage, uz istovremeni odlazak usavršenih radnika.

"To nas je opredjelilo da pri Privrednoj komori Federacije BiH napravimo jedan savjet industrijske proizvodnje, odnosno udruženja koja su u industrijskog proizvodnji, jer smatramo da je to jedini način da se promovišu one proizvodnje koje su na visokom stepenu finalizacije, što znači skuplji proizvod, te bolje pozicioniranje na tržištu EU. Dalje to znači veće prihode i bolje plaće, koje će zadržati naše radnike", istakao je Jašarspahić.  

Dodao je da je Privredna komora sa svojim članicama imala više incijativa prema nadležnim organima, a neke od njih  odnosile su se na davanje poreskih olakšica kroz nova zapošljavanja.

"Nezadovoljni smo zbog spore realizacije i sve to predugo traje. Svi govore o EU, a od 2011. nismo usvojili nijednu direktivu koju EU propisuje, a ima ih 30-ak. Mi šaljemo incijativu ka nadležnim institucijama da se uvede zabrana izvoza sirovine u drvnoj industriji da bi na taj način promovisali finalizaciju proizvodnje, a nakon godinu dana dobijamo odgovor da se traže još neka dodatna objašnjenja, itd", dodao je Jašarspahić.

Posebno je ukazao na sporost u rješavanju ovih problema, te nepostojanje jasne strategije i projekcije kada je riječ  o radnoj snazi u budućnosti.

"Čeka nas to da će ova zemlja biti potpuno osiromašena kad je riječ o kvalitetenoj radnoj snazi, koja će  naći svoje zaposlenje u zemljama EU. Zbog toga je naš cilj jačati maksimalno one industrijske kapacitete koji postižu visoki stepen finalizacije, pa ste to mogli prepoznati u našim aktivnostima u automobilskoj industriji, proizvodnji namještaja, itd.", naveo je potpredsjednik PKFBiH.  

Govoreći o brzini donošenja određenih propisa, Jašarspahić je na pres-konferenciji pokazao primjerak Rudarskog zakona izdatog od zemaljske vlade za Bosnu i Hercegovinu krajem oktobra 1881. godine, dakle par godina nakon Berlinskog kongresa.

Donesen je, kaže Jašarspahić, na bosanskom i njemačkom jeziku, definiše koncesije, istraživanja, eksproprijaciju, stečaj...

"Ovaj primjer od prije više od 130 godina pokazuje da se nešto, kada se hoće, može napraviti za par godina, a mi smo na današnjoj konferenciji mogli čuti kako se neki zakoni donose po 15 ili 20 godina i to u cijelom regionu, a ne samo u BiH", naveo je Jašarspahić.