ZAKLJUČCI I PREPORUKE OKRUGLOG STOLA "UVOĐENJE PREKOGRANIČNE TAKSE NA CO2 – ŠTA ČEKA UVOZNIKE U EU?"

08.10.2021




U organizaciji Privredne/Gospodarske komore Federacije BiH, u Sarajevu je 7.10.2021. godine održan okrugli sto o navedenoj temi koji je okupio predstavnike industrijskih kompanija, ministarstava, te domaćih i međunarodnih organizacija koje djeluju u sektoru energetike.

Na okruglom stolu uvodna izlaganja imali su: prof.dr. Mirza Kušljugić – "Zašto i kako oporezivati emisije CO2 - EU ETS?"; Mr. Damir Miljević – "Kako se uvodi CBAM i moguće implikacije na privredu u BiH"; dr. Admir Softić (MVTEO) – "Aktivnosti BiH na stvaranju tehničkih preduslova za uvođenje sistema trgovanja emisijama – ETS" i dr. Anes Kazagić (EPBiH) – "ETS vs CBAM – primjer EPBiH”.



Nakon uvodnih prezentacija i upoznavanja s detaljima dva mehanizma oporezivanja CO2 – EU ETS i CBAM, uslijedila je diskusija u kojoj su učestvovali svi prisutni. Događaj je naročito od strane privrednika ocijenjen kao izuzetno koristan, te su na kraju doneseni

Zaključci i preporuke:
Od 1.1.2023. godine počet će prijelazno razdoblje za uvođenje Mehanizma prekograničnog poravnanja emisije ugljika (Carbon Border Adjustment Mechanism - CBAM), a od 1.1.2026. počet će primjena CBAM-a na sve države koje uvoze robu u EU (i električnu energiju). Izuzete će biti zemlje koje do tada budu prihvatile obvezu uključivanja u EU Sustav trgovanja emisijama (EU Emissions Trading System – EU ETS), te koje utvrde svoju vlastitu shemu plaćanja taksi na emisiju stakleničkih plinova odnosno model cap&trade s jasnim planom integracije na EU ETS.

Najava uspostave CBAM u EU predstavlja veliki izazov i prijetnju, ali istovremeno i posljednje upozorenje za cjelokupnu privredu/gospodarstvo BiH, a posebno za elektroenergetski sektor kao i za energetski intenzivne grane kao što su industrija cementa, željeza, čelika, umjetnih đubriva i aluminija s mogućnošću proširenja i na druge grane industrije. Istovremeno, to predstavlja i veliku priliku za tranziciju cjelokupne privrede/gospodarstva u skladu s zahtjevima tekuće industrijske revolucije.

Za zemlje izvan EU, pa i BiH, postoje dva scenarija: (1) prihvatiti obvezu uključivanja u EU ETS i to sustavno provesti do 2030. godine ili (2) biti podvrgnut CBAM-u (Mehanizmu prekograničnog poravnanja emisije ugljika). U prvom slučaju (implementacija modela cap&trade i plan integracije na ETS) će novac od trgovine emisijama ostajati u domicilnom proračunu, a u drugom slučaju (CBAM) će sredstva od oporezivanja roba ići u proračun EU (kao neka vrsta granične takse, carine). Primjena CBAM na proizvode iz BiH bi ih učinila nekonkurentnima a to bi dugoročno moglo biti pogubno za cjelokupnu privredu/gospodarstvo BiH.

U oba scenarija, izgradnja novih postrojenja na fosilna goriva će postati neisplativa a i revitalizacija postojećih jako upitna (osim ako se razmatra uvođenje biogoriva). Stoga se mora maksimalno ubrzati realizacija novih projekata proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora. U tom smislu se mora što prije usvojiti pravna regulativa koja će to omogućiti: pojednostaviti administrativne procedure, uvesti nove načine poticanja proizvodnje iz OIE (napr. aukcije, premije umjesto FiT), omogućiti ulaganja u građansku energiju, uspostaviti učinkovito tržište i formirati burzu električne energije i drugo.

Dekarbonizaciju elektroenergetskog sektora potrebno je postaviti kao strateški cilj BiH i FBiH, te definirati strategiju i vrijeme izlaska iz proizvodnje električne energije iz ugljena. Žurno je potrebno završiti i usvojiti Nacionalni energetski i klimatski plan (NECP). Na temelju toga pravovremeno osmisliti i definirati realne i učinkovite programe, aktivnosti  i mjere dekarbonizacije, osigurati uvjete za ekonomsko restrukturiranje regija uglja uz osiguranje pravične i održive tranzicije, uz uključenje i doprinos u tom procesu svih zainteresiranih sudionika, institucija vlasti, privrednih/ospodarskih subjekata ali i cjelokupnoga društva.



Pozivamo nadležne institucije vlasti na svim razinama da u roku odmah poduzmu aktivnosti u ispunjavanju uvjeta kako bi BiH bila izuzeta od primjene CBAM, a u skladu s gore navedenim preporukama i zahtjevima EU. To konkretno znači hitnu transpoziciju klimatske (ETS) regulative u bh. zakonodavstvo, te uspostavu cap&trade modela ograničenja i trgovanja emisijom CO2. Za taj proces ostaje jako malo vremena, nekih 15 mjeseci (do 1.1.2023.). U svakom drugom slučaju prijeti kolaps bh. privrede/gospodarstva.

- Prezentacija „Carbon Border Adjustment Mechanism (CBAM) - Kako se uvodi CBAM i moguće implikacije na privredu u BiH"
- Prezentacija „ETS vs CBAM - Sustainable Energy transition of a coal-based power utility, EPBiH case"
- Prezentacija „Zašto i kako oporezivati emisije CO2 – EU ETS?”