Od 15. do 19. septembra, u Vrdniku (R. Srbija), održava se konferencija OIE SRBIJA 2026, šesti put u organizaciji Udruženja Obnovljivi izvori energije Srbije, koja je okupila više od 600 predstavnika energetskog sektora iz Srbije i oko 30 zemalja.
Konferencija je i ove godine potvrdila da se razvoj obnovljivih izvora energije u Srbiji nalazi u važnoj tranzicionoj fazi. Nakon izrazitog rasta instaliranih kapaciteta, fokus se sve više pomjera sa samog razvoja novih elektrana na integraciju OIE u elektroenergetski sistem, razvoj mreže, skladištenje energije, fleksibilnost, tržišne mehanizme, finansiranje i prekograničnu trgovinu električnom energijom.
Centralna poruka konferencije bila je da Srbija raspolaže značajnim investicionim potencijalom u oblasti solarne i energije vjetra. Iako je trenutno prisutno usporavanje novih projekata, postoji snažan investicioni potencijal, a dalji rast zahtijevat će istovremeni razvoj elektroenergetske infrastrukture i regulatornog okvira, kao i novog modela razvoja obnovljivih izvora energije.
Na otvaranju konferencije, ministarka rudarstva i energetike Dubravka Đedović Handanović istakla je da je Srbija u prethodne četiri godine povećala kapacitet solarnih i vjetroelektrana sa približno 400 MW na više od 1,3 GW, uz očekivanje da do kraja 2026. godine kapacitet dostigne približno 1,5 GW.
Posebno značajan je rezultat dva kruga aukcija kroz koje je podržano 17 solarnih i vjetroelektrana ukupnog kapaciteta oko 1,2 GW, uz procijenjenu vrijednost investicija od približno 1,5 milijardi eura. Devet od tih elektrana već je priključeno na mrežu, dok se od preostalih projekata očekuje dodatnih oko 784 MW, čime bi postojeći portfolio privatnih investicija mogao dovesti Srbiju do najmanje 2,3 GW solarnih i vjetroelektrana na mreži.
Prema podacima iznesenim na otvaranju, u modelima razvoja prenosne mreže nalazi se oko 12 GW projekata, odnosno približno 15 GW kada se uključe i zahtjevi vezani za distributivni sistem. To je višestruko iznad trenutne sposobnosti sistema da prihvati nove kapacitete. Zbog toga je predviđeno pomjeranje narednih prozora za priključenje novih projekata do 2029. godine, kako bi se napravila selekcija između projekata koji su zaista spremni za realizaciju i projekata koji se još uvijek nalaze samo u razvojnim portfolijima.
Agenda konferencije pokazuje da se rasprava o OIE u Srbiji više ne može posmatrati samo kroz izgradnju solarnih i vjetroelektrana. Nakon panela o CBAM-u, konferencija je otvorila pitanja razvoja zelene infrastrukture, stabilnosti mreže i priključenja, razvoja vjetroenergije, baterijskog skladištenja, finansiranja zelenih projekata, nove arhitekture tržišta električne energije, fleksibilnosti sistema, elektromobilnosti i održivog transporta.
Posebno je značajna činjenica da je skladištenje energije dobilo zaseban panel pod nazivom „Trka za skladištenje: sigurnost mreže ili profit od mreže?“. To pokazuje da se u Srbiji sve više prepoznaje potreba da se rast varijabilnih OIE prati razvojem baterijskih sistema i drugih izvora fleksibilnosti.
Jedna od najvažnijih tema konferencije bila je Carbon Border Adjustment Mechanism – CBAM, što je posebno značajno za Srbiju imajući u vidu strukturu njenog elektroenergetskog sistema i prekograničnu trgovinu električnom energijom.
Zbog toga CBAM za Srbiju više nije samo pitanje industrijskih proizvoda poput cementa, aluminija ili čelika. On je direktno povezan i sa pitanjem konkurentnosti električne energije na evropskom tržištu.
To pitanje dobija dodatnu težinu jer su podaci Energy Community Secretariat-a pokazali značajne promjene u prekograničnim tokovima električne energije nakon početka primjene CBAM-a. U prvom kvartalu 2026. godine komercijalno zakazani prekogranični tokovi preko granica sa državama članicama EU smanjeni su za oko 25%, uz istovremeno značajno niže prosječne day-ahead cijene u zemljama Energetske zajednice u odnosu na susjedna tržišta EU.
U drugom kvartalu situacija se djelimično promijenila, ali su i dalje zabilježene značajne promjene u obrascima trgovine. Energy Community Secretariat posebno navodi komercijalne tokove na pojedinim koridorima, uključujući tokove iz Srbije prema Mađarskoj, kao i činjenicu da se proizvođači OIE u regionu suočavaju sa praktičnim problemima dokazivanja stvarnih emisijskih vrijednosti potrebnih za CBAM.
CBAM radionica – praktičan fokus na poslovnu zajednicu Srbije
Poseban segment konferencije predstavljala je CBAM radionica, održana kao side event prvog dana konferencije. Radionica je bila posebno relevantna za poslovnu zajednicu, imajući u vidu da su među učesnicima bili brojni predstavnici elektroenergetskog sektora.
Radionicu su vodili Jelena Šormaz, CEO Clarion Owner’s Engineers, i Armin Hodžić, direktor Sektora za energetiku Privredne komore Federacije Bosne i Hercegovine, koji su učesnicima predstavili praktične aspekte primjene CBAM-a, sa posebnim osvrtom na sektor električne energije. Inače, oba voditelja radionice su certificirana po 3003:2025 i 3004:2025 IACBAM standardu kada je CBAM u pitanju.
Fokus prezentacije bio je na tome da se CBAM ne posmatra samo kao nova evropska administrativna obaveza, već kao direktan faktor koji može uticati na konkurentnost električne energije, prekograničnu trgovinu i buduće investicione odluke proizvođača električne energije u Srbiji i regionu. To je posebno značajno za proizvođače i trgovce električnom energijom iz Srbije koji posluju ili planiraju poslovanje prema tržištima EU.
Istovremeno, CBAM od 2026. godine uvodi novu dimenziju u poslovanje energetskog sektora. Za Srbiju, koja ima značajnu prekograničnu trgovinu električnom energijom i ambiciju daljeg razvoja OIE, pitanje emisija više nije samo pitanje zaštite okoliša ili regulatorne usklađenosti. Ono postaje pitanje konkurentnosti, pristupa tržištu, investicija i dugoročne vrijednosti proizvedene električne energije.
U tom kontekstu, održavanje posebne CBAM radionice na konferenciji OIE SRBIJA 2026 predstavlja važan pokazatelj da se tema ugljičnog oporezivanja i evropske klimatske politike sve više pomjera iz regulatornog domena u središte poslovnih odluka energetskih kompanija.
Konferencija OIE SRBIJA 2026 jasno je pokazala da energetska tranzicija više nije samo pitanje izgradnje novih elektrana. Sljedeća faza je izgradnja sistema koji će omogućiti da ta energija bude sigurna, fleksibilna, tržišno konkurentna i kompatibilna sa evropskim pravilima.
OIE kapaciteti, mrežna infrastruktura, skladištenje, tržišna integracija i sposobnost kompanija da pouzdano mjere, prate, dokumentuju i verifikuju svoje emisije – budućnost će zahtijevati razvoj kompletnog ekosistema koji omogućava da se proizvedena čista energija integriše u mrežu, skladišti, trguje, koristi u industriji i plasira na regionalno i evropsko tržište.
